Akcijski plan za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast za razdoblje od 2021. do 2023. godine

Partnerstvo za otvorenu vlast (POV)

Kao član Savjeta POV-a predstavljam udruge iz reda otvorenih tehnologija, otvorenih podataka i pristup informacijama. Ovim putem vas želim izvijestiti o napretku savjeta i dobiti vaše povratne informacije ili čak i ideje koje mislite da je potrebno dodatno zagovarati.

Akcijski plan za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast 2021.-2023.

Sukladno dogovorima i zaključcima sa sjednice Savjeta inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast, održane 15. prosinca 2020. godine, od 22. prosinca 2020. je počelo predlaganje provedbenih aktivnosti Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2021. do 2023. godine.

U nacrtu dokumenta se za inspiraciju, uz obrazac za prijedlog aktivnosti, nalazi i popis aktivnosti za koje su pojedina tijela državne uprave, tijekom sastanaka o provedbi Akcijskog plana za razdoblje do 2020. godine (održanih 2019. godine), te tijekom procesa izrade Izvješća o provedbi Akcijskog plana za razdoblje do 2020. godine (u rubrici Sljedeći koraci), navela da ih planiraju nastaviti provoditi i u narednom provedbenom razdoblju. Za više informacija pogledajte Izvješće o provedbi Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj za razdoblje do 2020. godine.

Proces izrade 4. po redu Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj započeo javnim savjetovanjem o prioritetima Akcijskog plana, o čemu možete više saznati na sljedećoj poveznici.

Na temelju zaprimljenih prijedloga pristiglih tijekom savjetovanja o prioritetima Akcijskog plana, te doprinosa članova Savjeta kroz popunjavanje predmetnog obrasca, konzultativne sastanke i druge metode rada, u narednom će razdoblju biti izrađen nacrt novog Akcijskog plana za razdoblje od iduće dvije godine, koji će se također raspraviti na sjednici Savjeta inicijative, te o kojem će biti provedeno dodatno javno savjetovanje.

Nacrt Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast za razdoblje od 2021. do 2023. godine

Prvi nacrt Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast za razdoblje od 2021. do 2023. godine, točnije popis mjera i aktivnosti za naredno dvogodišnje razdoblje je trenutno u procesu izrade.

Dokument je nastao temeljem javnog savjetovanja o prioritetima Akcijskog plana (koje je od 9. lipnja do 1. srpnja 2020. bilo dostupno na portalu e-Savjetovanja), temeljem dostavljenih prijedloga iz siječnja ove godine (svoje prijedloge su e-mailom dostavili: Povjerenik za informiranje, Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske, Hrvatski sabor, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU, Institut za javne financije, udruga Gong i Hrvatska zajednica županija), temeljem Izvješća o provedbi Akcijskog plana do 2020. godine (obrazac za izvještavanje je sadržavao kategoriju planira li se nastavak aktivnosti), sastanaka s ciljem praćenja provedbe Akcijskog plana za razdoblje do 2020. godine održanih sa (su)nositeljima mjera i aktivnosti tijekom 2019. godine te Plana zakonodavnih aktivnosti za 2021. godinu.

Ljubazno molim da ako netko ima komentare da dopunite komentarom na ovoj lajni s dodatnim prijedlozima iz svog djelokruga rada, odnosno da se očitujete na predložene aktivnosti iz nadležnosti vaše institucije najkasnije do 09. travnja 2021. godine.

Nakon što nacrt Akcijskog plana za provedbu inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast za razdoblje od 2021. do 2023. godine doradimo s vašim doprinosima, Ured za udruge Vlade RH će organizirati online bilateralne sastanke sa sunositeljima i nositeljima mjera i aktivnosti te će, uz službeni proces očitovanja tijela državne uprave, biti provedeno i dodatno javno savjetovanje.


Nacrt AP-a POV-a 2021-2023. se sastoji od sljedećih mjera i aktivnosti:

A. TRANSPARENTNOST

Mjera 1. UNAPRJEĐENJE PROVEDBE ZAKONA O PRAVU NA PRISTUP INFORMACIJAMA

1.1. Jačati svijest udruga, novinara i građana o pravu na pristup informacijama
1.2. Provoditi edukacije o pravu na pristup informacijama za službenike koji u svom radu primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama
1.3. Jačati transparentnost tijela javne vlasti u odnosu na proaktivnu objavu informacija, savjetovanja s javnošću u procesu donošenja odluka i osiguravanje javnosti rada tijela javne vlasti
1.4. Uspostaviti okvir za povećanje efikasnosti primjene Zakona o pravu na pristup informacijama i izvršavanja odluka i naloga Povjerenika za informiranje
1.5 Usvojiti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama (EU)

Mjera 2. FISKALNA TRANSPARENTNOST

2.1. Povećati vidljivost i upotrebu baze podataka o izvršenim plaćanjima s jedinstvenog računa državnog proračuna
2.2. Pravovremeno objavljivati prijedlog državnog proračuna, s tabelama u strojno čitljivom formatu
2.3. Izraditi novi portal Fiskalna transparentnost
2.4. Unaprijediti internetske stranice Ministarstva financija
2.5. Promovirati transparentno objavljivanje proračunskih podataka / Popularizacija strojno čitljivih proračunskih podataka
2.6. Pravovremeno objavljivati prijedlog državnog proračuna s obrazloženjima i tabelama u strojno čitljivom formatu
2.7. Pravovremeno na mrežnim stranicama Ministarstva financija objavljivati mjesečne statističke prikaze s tabelama u strojno čitljivom formatu i narativnim objašnjenjima
2.8. Omogućiti prikaz proračunskih podataka uz mogućnosti vizualizacije, pretraživanja i preuzimanja podataka u strojno čitljivom obliku
2.9. Povećati transparentnost proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Mjera 3. POVEĆANJE OTVORENOSTI I TRANSPARENTNOSTI HRVATSKOGA SABORA

3.1. Održavati edukativne programe za učenike osnovnih škola
3.2. Održavati edukativne programe za učenike srednjih škola
3.3. Održavati edukativne programe za studente visokih učilišta
3.4. Održavati edukativne programe za građane
3.5. Osigurati ravnopravno sudjelovanje saborskih zastupnika tijekom saborskih rasprava zbog epidemioloških mjera
3.6. Organizirati tematske javne rasprave u Hrvatskom saboru u suradnji s parlamentarnim strankama, EGSO-om
3.7. Povećati transparentnost rada radnih tijela i participaciju građana u radu Hrvatskog sabora
3.8. Nadograditi elektronički sustava glasanja Hrvatskog sabora
3.9. Objavljivati dokumente Hrvatskog sabora u otvorenom formatu
3.10 Izmijeniti Pravilnik o javnosti rada Hrvatskog sabora

Mjera 4. UNAPRJEĐENJE TRANSPARENTNOSTI I FINANCIRANJA REFERENDUMSKE AKTIVNOSTI

4.1. Provoditi edukaciju sudionika referendumske aktivnosti s ciljem jačanja transparentnosti financiranja referendumske aktivnosti
4.2. Provoditi edukaciju sudionika referendumske aktivnosti s ciljem upoznavanja sudionika sa odredbama Zakona o referendumu
4.3. Provoditi edukaciju sudionika referendumske aktivnosti s ciljem jačanja transparentnosti financiranja referendumske aktivnosti
4.4. Izraditi Zakon o referendumu

Mjera 5. UNAPRJEĐENJE TRANSPARENTNOSTI DJELOVANJA I FINANCIRANJA PROGRAMA I PROJEKATA ORGANIZACIJA CIVILNOGA DRUŠTVA

5.1. Izraditi novi informacijski sustav za praćenje i vrednovanje dodjele financijskih sredstava udrugama koje provode programe i/ili projekte od interesa za opće dobro (čl. 56. Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge) – I. faza
5.2. Provoditi program edukacije o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge
5.3. Unaprijediti primjenu Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupcima financiranja i ugovaranja programa i projekata od interesa za opće dobro koje provode udruge
5.4. Nastaviti razvijati digitalne usluge za udruge
5.5. Provoditi edukacije o postupcima nabave za neobveznike javne nabave s ciljem povećanja transparentnost korištenja javnih sredstava

Mjera 6. JAČANJE TRANSPARENTNOSTI I ODGOVORNOSTI NA RAZINI TRGOVAČKIH DRUŠTAVA U VEĆINSKOM VLASNIŠTVU JEDINICA LOKALNE I PODRUČNE (REGIONALNE) SAMOUPRAVE

6.1. Provoditi program edukacije trgovačkih društava u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave o kriterijima i mjerilima dodjele donacija i sponzorstava udrugama civilnog društva
6.2. Izraditi kompletni registar trgovačkih društava/pravnih osoba u (su)vlasništvu JLP(R)S
6.3. Objaviti podatke o prihodima, rashodima, imovini, kapitalu i obvezama trgovačkih društava/pravnih osoba u (su)vlasništvu JLP(R)S

Mjera 7. UNAPRJEĐENJE NORMATIVNOG OKVIRA ZA MEDIJE

7.1. Izraditi Zakon o medijima
7.2. Unaprijediti zakonske odredbe u vezi s transparentnošću vlasništva medija
7.3. Osigurati sustavno financiranje neprofitnih medija

B. BORBA PROTIV KORUPCIJE

Mjera 8. ZAŠTITA OSOBA KOJE PRIJAVLJUJU NEPRAVILNOSTI

8.1. Izraditi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti osoba koje prijavljuju nepravilnosti (EU)
8.2. Povećati razinu zaštite zviždača kod prijava nepravilnosti vezanih za diskriminatorno ponašanje i djelovanje među državnim i javnim službenicima te građanima
8.3. Dosljedna primjena EU Direktive 2019/1937 o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije

Mjera 9. UNAPRJEĐENJE NORMATIVNOG OKVIRA ZA SUZBIJANJE KORUPCIJE I SPRJEČAVANJE SUKOBA INTERESA

9.1. Izraditi Zakon o sprječavanju sukoba interesa
9.2. Izraditi Strategiju za sprječavanje korupcije za razdoblje od 2021. do 2030. godine
9.3. Izraditi Zakon o lobiranju

C. OTVORENOST

Mjera 10. KONTINUIRANO OTVARANJE PODATAKA

10.1. Prilagodba informacijskih sustava tijela javnog sektora Portalu otvorenih podataka (open data)
10.2. Kontinuirana tehnološka, procesna i funkcionalna nadogradnja postojećeg IT sustava objave otvorenih podataka
10.3. Definirati temeljni skup prioritetnih podataka i standarde koji će omogućiti njihovo povezivanje i uspoređivanje s drugim setovima podataka na Portalu otvorenih podataka
10.4. Objaviti stvarne vlasnika medija (izvadak iz Registra stvarnih vlasnika) na Portalu otvorenih podataka

Mjera 11. PODIZANJE RAZINE ZNANJA I SVIJESTI O ZNAČAJU OTVORENIH PODATAKA

11.1. Organizirati javna događanja usmjerena na jačanje svijesti, promociju i razvoj vještina za korištenje otvorenih podataka
11.2. Podizati razinu znanja mladih o ponovnoj uporabi podataka i otvorenim podacima
11.3. Održavati specijalizirane edukacije i webinare o ponovnoj uporabi i otvorenim podacima za službenike za informiranje, službenike za web content i službenike iz IT podrške
11.4. Izraditi i objaviti letak o otvorenim podacima i ponovnoj uporabi

Mjera 12. DALJNJI RAZVOJ SREDIŠNJEG DRŽAVNOG PORTALA

12.1. Nastaviti razvijati Središnji državni portal kao mjesto jedinstvenog pristupa internetskim stranicama tijela državne uprave
12.2. Nastaviti razvijati e-usluge kroz sustav e-Građani
12.3. Nastaviti razvijati stranicu Moja uprava

D. SUDJELOVANJE GRAĐANA / CIVILNOG DRUŠTVA U PROCESIMA IZRADE, PROVEDBE I PRAĆENJA JAVNIH POLITIKA

Mjera 13. DODATNO UNAPRJEĐENJE PROVEDBE SAVJETOVANJA S JAVNOŠĆU

13.1. Unaprijediti Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata
13.2. Unaprijediti interaktivni internetski sustav za savjetovanje s javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata (e-Savjetovanja)
13.3. Provoditi program edukacije o standardima savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata i radionica o korištenju sustava e-Savjetovanja
13.4. Provesti promotivnu kampanja za građane o e-Savjetovanjima

13.5. Kontinuirano ažurirati bazu podataka o sastavima radnih skupina za izradu nacrta zakona, drugih propisa i akata te drugih povjerenstava i radnih tijela (uključujući ona u kojima sudjeluju organizacije civilnog društva i ostali predstavnici zainteresirane javnosti) u sklopu savjetovanja.gov.hr

E. PARTNERSTVO ZA OTVORENU VLAST NA LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) RAZINI

Mjera 14. PARTNERSTVO ZA OTVORENU VLAST NA LOKALNOJ I PODRUČNOJ (REGIONALNOJ) RAZINI

14.1. Provesti pilot projekt provedbe inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast
14.2. Pokrenuti gradske portale otvorenih podataka
14.3. Uspostaviti internetske sustave za savjetovanja sa zainteresiranom javnošću na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini

F. ODRŽIVOST INICIJATIVE PARTNERSTVO ZA OTVORENU VLAST

Mjera 15. OSIGURATI ODRŽIVOST VRIJEDNOSTI I SADRŽAJA INICIJATIVE PARTNERSTVO ZA OTVORENU VLAST

15.1. Podizati razinu znanja i vještina srednjoškolskih učenika/ca o građanskom praćenju javnih financija, uporabi javno dostupnih (otvorenih) podataka i aktivnostima Inicijative Partnerstvo za otvorenu vlast
15.2. Održati edukativni posjet srednjoškolskih učenika/ca nacionalnim institucijama (Hrvatski sabor, ministarstva)
15.3. Održati edukativni posjet srednjoškolskih učenika/ca lokalnim ili regionalnim institucijama (općina/grad/županija)
15.4. Uključivati vrijednosti i sadržaje na kojima se temelji inicijativa Partnerstvo za otvorenu vlast u Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja i Kurikulum Politike i gospodarstva
15.5. Osigurati sudjelovanje građana, organizacija civilnog društva u provedbi aktivnosti Akcijskog plana za provedbu Partnerstva za otvorenu vlast u Republici Hrvatskoj

1 Like

Moj komentar za ovu aktivnost naslovljen je na Povjerenika za informiranje (PI) kao nositelja mjere.

  • PI provodi ovu aktivnost od prvog akcijskog plana i to se ponavlja u svakom akcijskom planu, sto je pohvalno!

  • Nemam tocan broj, ali ako se slozimo da je PI u prosjeku godisnje od 2013 educirao 500-1000 sluzbenika kroz ovakve edukacije, mozemo reci da je PI do sada vec educirao vise od 6000 sluzbenika. Uzmemo li u obzir da im nesto vise od 5000 TJV - ne bi li to znacilo da je PI do sada educirao sve sluzbenike u svim tijelima javne vlasti?

  • Mislim da se mozemo sloziti u cinjenici da se sluzbenici u tijelima cesto mjenjaju i da je radi toga potrebna ucestala edukacija.

  • Dosta cesto u praksi vidimo da ista tijela cesto ponavljaju iste greske, pa se postavlja pitanje - jesu li edukacije pomogle ili nije bilo promjene.

  • Smatram da ne mozemo ovu aktivnost kao do sada mjeriti samo u broju odradjenih edukacija i educiranih sluzbenika, jer broj educiranih sluzbenika nuzno ne reflektira bolju provedu ZPPI u TJV.

  • Stoga nas je prijedlog da ovom aktivnosti trebamo pokazati da su ove edukacije stvarno utjecale na pozitivne promjene kod TJV - pa dodatno uz brojanje sluzbenika koji su prisustvovali edukaicji trebamo zabiljeziti broj jedinstvenih TJV koja su prisustvovala edukacijama.

  • U pokazateljima provedbe predlazemo uvrstiti one indikatore koji ce pokazati koja promjena se dogodila od prosle zabiljezene, pa predlazemo uvodjenje ovih indikatora na temelju kojih bi vidjeli ucinak ove aktivnosti na pozitivne promjene kod TJV vezanoe uz ZPPI provedbu (ovisno prema temi edukacije):
    A) Broj zalbi radi sutnje uprave 2020 godine (prije edukacije) za neko jedinstveno TJV / Broj zalbi radi sutnje uprave 2021 godine (godina kada je edu napravljena) za neko jedinstveno TJV = cilj je vidjeti da je broj zalbi pao nakon edukacije
    B) Broj zalbi protiv rjesenja 2020 godine (prije edukacije) kada je povjerenik prihvatio zalbu / nalozio tijelu davanje pristupa ili vratio na postupanje / Broj zalbi protiv rjesenja 2021 godine (godina kada je edu napravljena) kada je povjerenik prihvatio zalbu / nalozio tijelu davanje pristupa ili vratio na postupanje = cilj je vidjeti da je broj zalbi pao nakon edukacije
    C) Broj predstavki 2020 godine (prije edukacije) / Broj predstavki 2021 godine (godina kada je edu napravljena) = cilj je vidjeti da je broj predstavki pao nakon edukacije
    D) Broj objavljenih otvorenih datasetova za re-use ili istih ali azuriranih u 2020 godine (prije edukacije) / Broj objavljenih otvorenih datasetova za re-use ili istih ali azuriranih u 2021 godine (godina kada je edu napravljena) = cilj je vidjeti da je broj otvorenih datasetova ili broj azuriranja postojecih datasetova porasao nakon edukacije

Sve te brojeve moguce je izvuci iz godisnjih izvjesca (manje vise sve je moguce, ne znam imaju li godisnja izvjesca broj objavljenih/azurirnaih datasetova, ali ako nema, evo ideje za dodavanje novog parametra u obrazac godisnjeg izvjesca).

Pitanja za postaviti:

  1. Koji problem pokusavamo rijesiti s aktivnosti 1.2? - zasto educiramo sluzbenike?
  • PROBLEM: lose poznavanje ZPPI-ja, slaba provedba ZPPI-ja u TJV, puno nezadovoljnih korisnika ZPPI-ja kada kontaktiraju TJV (i.e. zalbe, predstavke protiv TJV).
  1. Koji rezultat zelimo vidjeti provedbom aktivnosti, dakle nakon odradjenog educiranja? nije dovoljno samo pobrojati educiranje - da povucem paralelu, kao sto nakon sto zavrsimo skolu ne pise u svjedodzbi koliko sati smo bili u skoli, nego pise rezultat educiranja, a to je ocjena, dakle neki indikator provedbe edukacije.
  • REZULTAT: Potrebno je bolje mjeriti rezultat koji je uslijedio nakon edukacije i pokazati indikatorom kako se to odrazva na provedbu ZPPI-ja i pokazati da li to rjesava spomenuti PROBLEM.

Strasno bi me veselilo da uvedete ovu predlozenu izmjenu jer inace ne vidim nikakvog poboljsanja ili dodane vrijednosti u aktivnosti “samo smo odrzali edukaciju” koje vec odradujemo godinama ali nema pomaka u provedbi zakona niti manje zalbi.

Moj komentar za ovu aktivnost naslovljen je na Povjerenika za informiranje (PI) kao nositelja mjere.

Komentari za dio “Uvođenje sustava centraliziranog e-upisnika za zaprimanje zahtjeva za pristup informacijama i njegovo funkcionalno povezivanje s aplikacijom za podnošenje godišnjih izvješća TJV”:

  • Pitanja za postaviti:
  1. Koji problem pokusavamo rijesiti s aktivnosti 1.4?
    – zasto uvoditi novu aplikaciju?
    – zasto sluzbenici izbjegavaju upisivanje zahtjeva u upisnik? → Moje iskustvo govori da im to stvara dodatan administrativni teret i to je razlog zasto (neka) TJV odbijaju upisivati sve zaprimljene zahtjeve u upisnik. Neki su lijeni, a neki nisu dobro razumjeli sto trebaju napraviti prilikom upisivanja.

  2. Koji rezultat zelimo vidjeti provedbom aktivnosti?
    – hoce li TJV koja do sada nisu upisivala zaprimljene zahtjeve u upisnik to raditi kada ce postojati centralni upisnik? → najvjerovatnije ce opet biti tijela koja opet nece koristiti taj sustav
    – kako ce PI znati da tijelo nesto nije upisalo u upisnik? → nikako, osim ako korisnik posalje zalbu/prigovor korisniku, a znamo kako nema jako puno korisnika koji koriste svoje pravo za zalbu
    – opet se javlja pitanje pileta i jajeta, sto je bilo prije? vrtimo se u krug, i iako volim IT rjesenja, ne vidim kako bi dodavanje jos dodatne aplikacije olaksalo zivot sluzbenicima za informiranje?

  • Smatramo da dodavanje nove administrativne aplikacije (jos jedna u nizu koju ce sluzbenici za informiranje morati koristiti) nece rjesiti problem koji postoji a to je da TJV ne upisuje zaprimljene zahtjeve u upisnik - aplikacije nisu rjesenje za sve!

  • Moje misljenje podupire i godisnji izvjestaj Povjerneika za informiranje iz 2016. godine:
    “…kod 29 nadziranih tijela uocen je nedostatak vodenja sluzbenog upisnika u elektronickom obliku, pogresno upisivanje, neuvezivanje, ne ispisivanje i ne zakljucavanje sluzbenog upisnika.”

  • Ionako vecina velikih TJV koja zaprimaju najvise zahtjeva vec imaju neko tehnicko rjesenje elektronskog upisnika (ili je sluzbenik sam izradio ili je TJV platilo izradu softvera) - npr. FER je izradio svoj softver za vodjenje sluzbenog upisnika u njihovom CMS-u. Stoga bi kreiranje novog rjesenja samo stvorilo poduplani financijski trosak za istu stvar (vise TJV placaju isto).

  • Moj je prijedlog da umjesto novog softvera za elektronicki upisnik:
    – napisete jednostavne i citke smjernice tijelima kako voditi upisnik (ako vec niste)
    – napraviti template za elektronicki upisnik u XLS koji ce se sastojati od uputa za unos, tablice upisnika i primjera za unos (i odvojeni listovi s uputama kako uvezivati, i zakljucavati elektronicki upisnik) (tj. ako to vec niste napravili, jer ne pronalazim na vasim web stranicama), u novom listu vec pripremiti da se iz lista upisnika automatski izraduje putem excel formula godisnje izvjesce (statistika po statusima i vrstama zahtjeva iz upisnika)
    – kroz upute i primjerima opisati kako izvesti upisnik u CSV obliku
    – omoguciti da vasa web aplikacija za zaprimanje godisnjih izvjesca omogucuje uvoz CSV-a iz upisnika (bilo cijelu tablicu upisnika ili samo statistiku) - te na taj nacin olaksati sluzbenicima da lakse izvjestavaju jednom godisnje.

Novi pokazatelj provedbe:

  • Ovdje bih se samo dodatno htio osvrnuti na problematiku da TJV cesto presucuju zaprimanje zahtjeva, te time stvaraju ustvari puno zalbi radi sutnje uprave (ako se ne varam najveci postotak u godisnjem izvjestaju PI upravus u zalbe radi sutnje administracije).

  • Umjesto uvodjenja novog IT sustava za upisnik, jer to nikako nece pomoci korisniku u ostvarivanju prava na pristup infomacijama, prvenstveno je potrebno naloziti pa i kaznjavati TJV ako se ne pridrzavaju da:
    – kada njihov email sanducic za zaprimanje ZPPI zahtjeva (npr. ppi@grad.hr) zaprimi novi email, njihov email account treba biti podesen tako da se salje automatski odgovor korisniku u obliku “Ovo je automatski odgovor da vas obavijestimo da je vas email zaprimljen. Prvi sljedeci radni dan sluzbenik ce preuzeti predmet u obradu.” ili tako nesto → to rade sve razvijene zemlje i tako je za ocekivati ako zelite smanjiti broj sutnji administracije a koji su nastali samo zato jer se email “zagubio” (bilo da je spam filter blokirao ili neki drugi tehnicki problem, jer je najcesce to i problem. Ovakvu preporuku je povjerenica Musa vec dala prije nekoliko godina ali neij bilo prevelike promjene, stoga problemu treba sistematicnije pristupiti - sa svim mogucim mjerama. Dakle, nalozite TJV da MORA potvrditi primitak zahtjeva - rucno ili automatski.

Moj komentar za ovu aktivnost naslovljen je na Povjerenika za informiranje (PI) kao nositelja mjere.

  • Ovo nije dodatna aktivnost za uvrstenje u Akcijski plan.

  • Zakonska je obveza PI i nadleznog ministarstva da transponira OD direktivu u hrvatsko zakonodavstvo pa dodavanjem ove mjere izgleda kao da se pokusava prikazati cim je vise moguce u Akcijskom planu.

  • Kao sto sam rekao, s obzirom da je ovo obveza RH kao clanice EU, nema potrebe da se Usvajanje izmjena ZPPI dodaje u Akcijski plan.

Zadrzavanje ovakve aktivnosti u malo izmjenjenom obliku bilo bi opravdano bi ako:

  • PI zeli dodati nove obveze u ZPPI koje nemaju veze s transponiranjem OD direktive

  • kao npr. sto sam spomenuo gore:
    – uvodjenje obveze TJV da MORAJU imati dediciranu adresu (koja nije ime.prezime@tjv.hr) za zaprimanje zahtjeva
    – uvodjenje obveze da sluzbenik za informiranje MORA potvrditi primitak elektronski ponesenog zahtjeva (bilo rucno ili automatski na razini emaila, putem funkcionalnosti “Auto response”)

Moj komentar za ovu aktivnost naslovljen je na Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva (RDD) kao nositelja mjere.

Opceniti komentari na mjeru su:

  • nazalost ne vidim konkretne doprinose otvorenim podacima - sve aktivnosti su jako konzervativne

  • iskreno ocekivao sam vise od RDD u novom Akcijskom planu jer je RDD 2 godine provodio samo istrazivanja i javne nabave za novi portal - cijela mjera je (prijedlozi RDD-a) okrenuti su na postupak/aktivnosti javnih nabava i izrade novog data.gov.hr portala

  • niti jedna aktivnost ne otvara konkretne podatke ili datasetove (izuzev Gongovog prijedloga da se doda Registar stvarnih vlasnika medija - aktivnost koju HrOpen podrzava); da podkrijepim ovo, pod “Sto mjera ukljucuje” navedeno je “Glavni cilj mjere je povecati kolicinu otvorenih podataka i pridonijeti povecanju ponovne upotrebe otvorneih podataka” - s obzirom da je novi portal u izradi i nije direktno iz mjere ili aktivnosti vodljivo kada ce biti gotov, prijedlog je da se uz aktivnosti vezane u izradu novog softvera dodaju aktivnosti ciji ce rezultat biti otvaranje i objava odredjenih skupova podataka.

Sto je sa registrom imovine kojeg prikuplja i odrzava RDD (ako se ne varam; mjenjani su vlasnici pa sam mozda pobrkao)? Mozete li njega dodati kao aktivnost i otvoriti u potpunom i strojno citljivom obliku? Zadnja informacija koju sam dobio je od sredine prosle godine na zahtjev za pristup informaicjama je da je izrada IT rjesenja u tijeku:

http://imamopravoznati.org/request/registar_drzavne_imovine_sredisn_2#incoming-8886. Volio bih vidjeti da se nesto konkretno tu dogodi.

Moj komentar za ovu aktivnost naslovljen je na Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva (RDD) kao nositelja mjere.

  • Ova aktivnost je malo nejasna, koristi se puno lijepih rijeci da se opisu procesi, ali ne vidim konkretno - hoce li ovom aktivnosti biti podignut novi data.gov.hr portal (nazovimo ga DATA.GOV.HR V2.0)?

  • Nedostaju rokovi.

  • Nedostaju mjerljivi indikatori. Smatram da razlog izgradnje softvera nije da “softver postoji” nego da rijesi neke probleme koje smo identificirali. Stoga ce rezultat ove aktivnosti biti upogonjen novi data.gov.hr v2.0 portal tada, zelimo vidjeti koja poboljsanja u odnosu na dosadasnje stanje cemo vidjeti - hocemo li vidjeti vise skupova podataka? hocemo li vidjeti redovno azurirane skupove podataka? → to ukljucite u indikatore.

Moj komentar za ovu aktivnost naslovljen je na Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva (RDD) kao nositelja mjere.

  • Malo mi je nejasna aktivnost - buni me “kontinuirana” iz naziva aktivnosti, jer je ona ustvari trajanje, a posto niti jedna aktivnost u nazivu nema ukljuceno trajanje, naziv bi trebao reflektirati sadrzajno aktivnost a ne vremenski period provedbe aktivnosti.

  • Nije bas jasno sto se zeli poboljsati - pomoglo bi ako biste mogli napisati (u opis ili indikatore): Sada je ovako (prije provedbe) → Planiramo popraviti i napraviti jos bolje - kako, opisati (zeljeno stanje).

  • Nedostaju rokovi.

  • Nedostaju mjerljivi indikatori. Molim vas da u indikatore ne stavljate “imamo novi softver” nego indikator koji ce pokazati kako je to tehnicko rjesenje utjecalo u poboljsanju otvorneih podataka - npr. broj datasetova, poboljsanje kvalitete datasetova. Uvijek navedite staro stanje i zeljeno (ocekivano) stanje u indikatoru koje zelite postici (target).

Moj komentar za ovu aktivnost naslovljen je na Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva (RDD) kao nositelja mjere.

  • Ovo je prijedlog Gonga kojeg HrOpen podrzava.
  • S obzirom da je RDD nositelj ove mjere, ne zelim insinuirati neke rokove, te vas molim da zadrzite ovu aktivnost i nadopunite je s vasim prijedlogom rokova i opisom rezultat koje cemo mjeriti kroz indikatore provedbe. Samo da odmah kazem, nije dovoljno prepisati kategorije visokovrijedih kategorija podataka iz Open Data direktive, nego zelimo vidjeti da je rezultat ove aktivnosti identificirani skupovi podataka iz podrucja djelovanja odredjenih TJV / TDU i rokovi kada ce ih se otvoriti.

Moj komentar za ovu aktivnost naslovljen je na Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva (RDD) kao nositelja mjere.

  • Ovo je prijedlog Gonga kojeg HrOpen podrzava.

  • Potrebno je omoguciti da registar bude dostupan za preuzimanje u otvorenom, strojno citljivom obliku u bulku, te redovna (periodicna) kreiranja novih fajlova za download (ako nije on-deman odmah iz baze). Dodatan plus uz bulk download bio bi i API.

  • Potrebno definirati rokove za ovu aktivnost (ne zelim insinuirati pa predlazem da RDD navede datume kako vama najbolje odgovaraju).

Moj komentar za ovu aktivnost naslovljen je na Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva (RDD) kao nositelja mjere.

Prijedlog za dodatnu aktivnost u ovu mjeru:

Moj prijedlog je dodati jos jednu aktivnost a to je otvaranje nesretnog Registra drzavne imovine, takodjer u otvorenom, strojno citljivom obliku - minimum je on-demand bulk preuzimanje (koje je tocna verzija trenutne baze ili ucestali periodicki izvoz baze), a plus je realtime API.

Očitovanje Povjerenika za informiranje:

Nastavno na Vaše prijedloge i mišljenja, grupirano prema aktivnostima očitujemo se na sljedeći način;

Ad 1.2. Provoditi edukacije o pravu na pristup informacijama za službenike koji u svom radu primjenjuju odredbe Zakona o pravu na pristup informacijama

Procjena o tome da je od 2013. godine do danas Povjerenik za informiranje vjerojatno educirao kumulativno 5.800 službenika za informiranje (koliko je i tijela javne vlasti u RH) je vjerojatno točna, a slažemo se i kako je potrebno voditi evidenciju i o broju tijela javne vlasti, čiji su službenici polazili edukacije Povjerenika za informiranje.

Međutim, nije precizno uvrstiti indikator smanjenja udjela zakonitih rješenja i šutnje administracije na godišnjoj ili dvogodišnjoj razini, za aktivnost održavanja edukacija službenika za informiranje. Osim vremenskog opsega, ovdje je ključna i činjenica da službenici nisu jedini koji odlučuju o ishodu i/ili rješavanju zahtjeva, već su uključeni i drugi službenici nadležni za područje od interesa korisnika. Ddoatno, često su čelnici ti koji odlučuju o ishodu, a kao ciljna skupina veoma se rijetko uključuju u edukacije o pravu na pristup informacijama, kako je pokazalo iskustvo iz 2019. godine kad je Povjerenik održavao edukacije upravo za ovu skupinu.

Osim toga, službenici za informiranje su skupina koja izuzetno često fluktuira, pa ostajemo pri svom stavu da je zamišljene edukacije i dalje potrebno provoditi, te im dodati krojene edukacije za one skupine tijela za koja je identificirano da najčešće pogrešno primjenjuju ZPPI, ili ga pak ne primjenjuju, prema indikatorima nad kojima tijelo koje je nositelj aktivnosti ima kontrolu, jer njihovu provedbu i odgovara.

Dodatno, na čelnike se planira utjecati javnom objavom Popisa tijela javne vlasti koja ne postupaju prema nalozima (i rješenjima) Povjerenika za informiranje.

Očitovanje Povjerenika za infoormiranje:

Nastavno na Vaše prijedloge i mišljenja, grupirano prema aktivnostima očitujemo se na sljedeći način;

Ad 1.4. Uvođenje sustava centraliziranog e-upisnika za zaprimanje zahtjeva za pristup informacijama i njegovo funkcionalno povezivanje s aplikacijom za podnošenje godišnjih izvješća TJV.

Povjerenik za informiranje planira provedbu ove aktivnosti kako bi otklonio nepravilnosti pri vođenju upisnika, a kao nadzorno tijelo brzo i efikasno imao uvid u sam upisnik (kao prvi korak u provođenju inspekcijskog nadzora) te osigurao:

  • standardizirano ispunjavanje obveze o vođenju upisnika,

  • povećao provjerljivost i kvalitetu ulaznih podataka o ostvarivanju prava na pristup informacijama na zahtjev korisnika prilikom ispunjavanja obveze podnošenja godišnjih izvješća;

  • utjecao na kvalitetu i zakonito postupanje po zahtjevima korisnika kroz implementaciju postupovnika kao modula unutar upisnika;

  • imao uvid u statističke podatke ostvarivanja prava na pristup infomracijama na razini tijela javne vlasti na zahtjev,

  • na kraju godine objavio podatke generirane iz jedinstvenog upisnika i na taj način dodatno doprinosio transparentnosti postupanja tijela.

S obzirom na povezivanje s aplikacijom za podnošenje godišnjih izvješća administrativni teret se uvođenjem upisnika smanjuje, a ne povećava.

Projekt se planira financirati iz ESF-a.

Potvrda primitka zahtjeva jest nešto što Povjerenik za informiranje stalno ističe u svojim edukacijama, priručnicima i uputama, a u okviru evaluacije Zakona o pravu na prisutp informacijama bit će moguće utvrditi postoji li potreba i mogućnost da ova preporuka postane zakonska odredba.

Očitovanje Povjerenika za informiranje:

Nastavno na Vaše prijedloge i mišljenja, grupirano prema aktivnostima očitujemo se na sljedeći način;

Ad 1.5. Usvojiti Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama (EU)

Slažemo se kako navedeno ne može biti mjera u AP POV, jer se radi o obvezi transponiranja OD Direktive. Osim toga, veliki su izgledi da će izmjene i dopune ZPPI biti donesene prije nego što AP POV bude usvojen, pa ni s te osnove nema smisla. S kolegicama iz Ureda za udruge je navedno iskomunicirano, te je naglašena potreba sastavljanja novog teksta za opis mjere.